Grčko ostrvo Hios (Chios Xios) smešteno u Egejskom moru, peto je po veličini ostrvo u Grčkoj. Poznato po svojoj bogatoj istoriji, jedinstvenoj arhitekturi i jedinom mestu na svetu gde se uzgaja mastika, Hios nudi autentično grčko iskustvo daleko od masovnog turizma.
Ostrvo se prostire po dužini 50 km i širinom koja je između 13 i 29 km. Njegova blizina turskoj obali (svega 7 km) čini ga strateški važnom tačkom kroz istoriju.
Glavni grad i luka Hios (ili Hora) je centar aktivnosti na ostrvu. Ostrvo je relativno retko naseljeno, većina stanovnika naseljava grad (oko 30,000) od ukupnog broja stanovnika koji je procenjen na oko 55.000 ljudi.
Luka je žila kucavica grada, mesto gde pristižu trajekti sa iz Atine i obližnjih ostrva Samos i Lezbos kao i Turske. Oko luke se nalaze brojni hoteli, pansioni, prodavnice, taverne i kafići.srednjeg veka.
Istorijske znamenitosti i atrakcije grada
Đenovljanski zamak - Kastro: Ovo je najvažnija istorijska znamenitost grada. Zamak datira iz srednjeg veka (XIV do XVI veka), kada su Đenovljani kontrolisali ostrvo. Unutar zidina zamka nalaze se uzane kaldrmisane uličice kao i crkva posvećena Svetom Đorđu i arheološki muzej sa mnoštvom artefakata iz perioda od praistorije do srednjeg veka.
Pomorski muzej Hiosa: S obzirom na dugu pomorsku tradiciju ostrva (mnogi grčki brodovlasnici potiču sa Hiosa), ovaj muzej prikazuje makete brodova, pomorske instrumente i fotografije, svedočeći o povezanosti ostrva sa morem.
Vizantijski muzej: Smešten u preuređenoj osmanskoj džamiji, izlaže ikone, freske i druge predmete iz vizantijskog i postvizantijskog perioda.
Ostrvo ima dugu i burnu istoriju, sa tragovima rimske, vizantijske, đenovljanske i turske civilizacije. Bilo je poprište tragičnog masakra tokom Grčkog rata za nezavisnost, ovekovečenog na čuvenoj slici Eugena Delacroixa. Smatra se i rodnim mestom antičkog pesnika Homera.
Hios ima oblik polumeseca i odlikuje se raznolikim pejzažima, od plodnih ravnica poput Kamposa (sa tradicionalnim kamenim vilama i zasadima citrusa) do brdovitih predela. Poznato je i kao ostrvo divljih lala i orhideja, badema, citrusa.
Mastika: Hios je jedino mesto na svetu gde uspeva i komercijalno se uzgaja endemska biljka mastika, smola koja se koristi u medicini, kulinarstvu (džemovi, slatkiši, likeri poput uza) i kozmetici. Sela na jugu ostrva, poznata kao Mastihohorija (Mastihochoria), posvećena su njenoj proizvodnji.
Srednjovekovna sela mastike
Pirgi (Pyrgi) je jedno od najživopisnijih srednjovekovnih sela na Hiosu i poznato je po jedinstvenim crno-belim geometrijskim šarama na fasadama, koje se nazivaju hista. Pored toga, Pirgi je jedan od glavnih proizvođača mastike na ostrvu.
Mesta: Ovo selo se, kao i Pirgi, nalazi na jugu Hiosa i pripada grupi sela mastike (Mastihohorija). Poznato je po srednjovekovnoj arhitekturi, uskim uličicama i utvrđenom karakteru.
Olimpi: Još jedno od srednjovekovnih sela mastike, koje je zanimljivo istražiti. U blizini se nalazi pećina Olimpi.
Vavil (Vavili): Udaljeno selo sa kamenim kućama na liticama iznad mora.
Sa dužinom obale od 200km, Hios nudi raznovrsne plaže, od uređenih turističkih do skrovitih i izolovanih uvala okruženih liticama.
Plaže sa crnim vulkanskim oblutcima i šljunkovite plaže: Mavra Volia, Komis, Foki, Trahili, Elinta, Makria Amos, Ormos Lo, Agia Fotini...
Peskovite plaže: Karfas, Milopotas, Komi...
Autentičnost: Ostrvo karakteriše specifičan izgled fasada sa nepravilnim geometrijskim elementima poznat pod nazivom Hista (Xysta). Uprkos razvijenom turizmu, Hios je uspeo da zadrži svoju autentičnost i nudi jedinstveno iskustvo, sa manje gužve čak i tokom sezone, u poređenju sa drugim popularnijim grčkim ostrvima.
Hios je idealna destinacija za putnike koji traže kombinaciju opuštajućeg odmora, istraživanja bogate kulture i uživanja u jedinstvenim lokalnim proizvodima.
More information
